Posjetite skijalište KUPRES - RANDEZVOUS - the best place to stay in town

Linkovi

Povijest Kupresa

Kupres je zapadnobosanski gradić smješten na Kupreškom polju veličine 24 x 10 km ili 93 km2. Polje se nalazi na prosječnoj nadmorskoj visini od 1135 m. Sa svih strana okruženo je planinama a taj prizor ostavlja upečatljiv dojam gotovo na svakog tko ga vidi.
Najniži vrh je Mosor (1371 m), a najviši Malovan (1828 m). Klima je oštra, planinsko alpska sa prosječnom godišnjom temperaturom od 5,7 C. Prosječna zimska temperatura je 2 C, snježnih dana u godini ukupno je 55, a prosječna visina snijega rijetko kad je ispod 25 cm. Ovakvi uvjeti jamče kvalitetno skijanje tijekom cijele sezone. Najveće jezero u Kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 četvornih metara, bogato je pastravom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore. Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od dva susjedna kraška polja: Livanjskog i Glamočkog polja, te sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km˛. Prosječna nadmorska visina polja iznosi 1130 metara.

Samo mjesto Kupres ima oko 3000 stanovnika. Gostoljubivost i susretljivost Kuprešaka nadaleko je poznata još iz vremena kada se nije ni razmišljalo o turizmu, te će Vam s te strane boravak u Kupresu sigurno ostati u dugom sjećanju.
Kupres - grad - Bosna i Hercegovina - planina - skijanje Kupres - grad - Bosna i Hercegovina - kupresko polje kupresko polje Kupres - grad - Bosna i Hercegovina - bih

Prvi tragovi čovjeka na Kupreškom polju datiraju još iz novijeg kamenog doba, oko 3000 godina p.n.e., no ne zna se kojem su narodu pripadali ti najstariji stanovnici. U razdoblju poslije neolita pa sve do doba rimske prevlasti kupreški kraj nastanjuju Iliri, tj. Dalmati i Kelti. Rimska vlast se utvrdila u ovim krajevima nekoliko godina prije Krista (oko 9. godine pr. Kr.), nakon gušenja Batonovog ustanka. Njihova dugotrajna vladavina i na Kupresu je (kao i svugdje gdje su bili dominantni) ostavila duboki trag.Izmedju ostalog, Rimljani su bili ti koji su u ovom kraju prvi sagradili prometnice koje su Kupreško polje presijecale u četiri smjera. Nakon propasti Zapadnorimskog carstva (476. g.) ovim je krajevima kratko vladao Bizant, koji je u to vrijeme ratovao sa Gotima. Odmah nakon borbe sa Gotima po prvi puta se pojavljuju Slaveni, koji uskoro osvajanjima zahvaćuju veliki dio sjeverozapadnog dijela Balkanskog poluotoka, posebice Panoniju i Dalmaciju. U vrijeme Stare Bosne, livanjski, duvanjski, glamočki i kupreški kraj, nazivao se Tropolje ili Završje. Do pada bana Mladena Šubića (1332) bile su u sastavu kraljevine Hrvatske i Dalmacije U borbama nakon Šubićevog pada , mirnim dogovorom na kraju borbi, livanjski vojvoda Mihovilović pripaja (1326) svoj kraj Bosni kojom vlada Stjepan II Kotromanić. Ljudevit Veliki na kratko (1356-1382) vraća krajeve Hrvatskoj, no njegovom smrću oni ponovno pripadaju Bosni, sve do pada pod Turke. , Dolaskom Austrougarske monarhije nakon početnog zanosa uvođenjem reda i mira, nicanjem novih građevina i podizanjem standarda slijedi novo razočaranje, jer se nije uredio gotovo kmetski odnos prema ljudima i njihovoj zemlji. Nakon pada monarhije Kupres ulazi u sastav kraljevine SHS, koja poslije mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija. Nakon podjele države u Banovine, Kupres potpada pod Primorsku banovinu sa sjedištem u Splitu. Samo pet nakon toga počeo je II. Svjetski rat napadom na Poljsku, a nedugo zatim i Jugoslavija je u par dana okupirana. Kupres je dodijeljen talijanskoj operacionoj i u to doba Kupres (uz stradanje u ratu 1992) doživljava svoje najteže trenutke u povijesti, jer biva skoro potpuno razoren.